MATICON d.o.o.

Što su to peleti?

Drveni pelet valjkasti je proizvod od prešanog usitnjenog drveta ili piljevine promjera od 6-8 mm i duljine od 10 do 30 mm, stvoren pod izrazito visokim pritiskom koji značajno podiže temperaturu drveta stvarajući prirodno “ljepilo”.

Kakve pelete razlikujemo?

Pelete razlikujemo po materijalu od kojega se dobivaju.Idealnim omjerom smatra se udio od 20% mekog i 80% tvrdog drveta, a u proizvodnji nije dopušteno koristiti kemijske aditive ili ljepila i zato spadaju u obnovljive izvore energije.

Kvalitetan pelet dobiva se iz jezgre debla drveta sa što manjim udjelom same kore jer kora sadržava najviše vlage i prašine te ima manju kaloričnu vrijednost od jezgre. Idealno drvo za proizvodnju peleta je ono koje ne izgara ni suviše dugo, ni suviše kratko te stvara žar dugog trajanja (grab, bukva).
Osnovne karakteristike kvalitetnih peleta

certifikat istaknut na pakiranju (ENplus-A1, OEN M 1735, DINplus…)

motanjem peleta po prstima ne bi trebalo biti prašine

peleti mirišu po drvu

motanjem/savijanjem prstima peleti se moraju lomiti, ne pucati

vizualni test u čaši vode: peleti u vodi trebaju potonuti te nakon nekog vremena nabubriti, voda ne smije promijeniti boju, mrvice će plivati po čaši, ali voda mora biti bistra. Nakon miješanja i raspadanja peleta, odvojit će se i eventualna nečistoća koju bi mogli sadržavati, a koja će biti vidljiva u čaši.

Kod izrade peleta u pravilu se koristi više vrsta bjelogoričnih (bukva, grab) i crnogoričnih drva (jela). Bukva (4.200 kcal/kg) je najraširenije drvo u Europi, te se sve deklaracije izvode prema kaloričnoj vrijednosti bukve. Peleti od jelovine (4.100 kcal/kg) imaju manju kaloričnu moć ali dulje gore jer je jelovina drugačije vlaknaste strukture s određenim udjelom smole zavisno od obrade peleta pri proizvodnji. Udio određenog drveta zavisi od proizvođača i ne mora biti uvjet za odabir peleta, jedini osnovni uvjet kod kupovine peleta da je na vreći istaknut neki od certifikata koje proizvođač posjeduje za proizvodnju peleta (npr. EN Plus, OEN M7135, DINPlus…)
Certificiranje peleta (ENplus-A1, OEN M 1735, DINplus)

Međunarodna udruga proizvođača peleta odredila je naziv novog certifikata koji će se koristiti u proizvodnji peleta EN 14961-2, koji će zamijeniti neke od postojećih certifikata. Prema usporedbi standarda važnijih certifikata za pelete dolazimo do podataka da certificirani peleti moraju zadovoljiti sljedeće standarde:

Promjer: 6mm (dozvoljeno od 4 do 10mm)
Duljina: 30 mm (do 5 x promjer)
Gustoća: od 1,12 kg/dm3
Sadržaj vode: manje od 10,0%
Abrazija: manje od 2%
Mehanička čvrstoća: više od 97,5%
Sadržaj pepela na 815C: manje od 0,5%
Energetska snaga: više od 18 MJ/kg

Pojašnjenja standarda:

DULJINA: Predugi peleti mogu dovesti do začepljenja transportera peleta, tako da je preporuka da je duljina malo manja od norme, ali i prekratki peleti odnosno smrvljeni mogu dovesti do većeg ubacivanja peleta što će utjecati na rad peći.

GUSTOĆA: Gustoća je značajka kvalitete, koja ukazuje na specifičnu težinu peleta. Veća vrijednost znači da je za određenu debljinu pelet jače prešan te mu je mehanička čvrstoća veća.

SADRŽAJ VLAGE: Sadržaj vlage mora biti što manji kako bi se povećala kalorična vrijednost te smanjila potrošnja peleta

PEPEO: Mala količina pepela što peleti proizvode prilikom izgaranja označava čisto izgaranje te se takav pepeo može koristiti kao gnojivo. Novi standardi EN 14961-2 i EN plus određuju maksimalnu vrijednost pepela od 0,7% kod temperature izgaranja od 550C.

MEHANIČKA ČVRSTOĆA: Pokazuje postotak količine sitnih čestica proizvedenih kad su peleti izloženi određenom opterećenju. To opterećenje simulira proces ispuhivanja, odnosno koliko se peleti mrve u dodiru jedan s drugim. Što je niža vrijednost veća je kvaliteta peleta. Manje mrvljenja i prašine više mjesta za pelete u spremniku. Prašina utječe na izgaranje peleta u ložištu jer smanjuje količinu zraka za kvalitetno izgaranje.

Standardi definiraju kaloričnu snagu peleta u potpuno suhom stanju. Znači treba pripaziti na vlagu prilikom skladištenja kako ne bi smanjili kaloričnu snagu peleta.

Čemu služe?

Rabe se u pećima za grijanje stambenih i poslovnih objekata ili za proizvodnju električne energije kao zamjena za ugljen.

Dostupnost
Peleti se mogu kupiti na gotovo svim benzinskim crpkama i trgovačkim centrima pakiran u vrećama od 15 kg, koje u prosjeku stoje 25-30 kn, ali ima i pakiranja od 100 kilograma i više. Postoje i organizirani načini transporta na tjednoj bazi.

Prednosti vs. nedostaci…

Prednosti…

kompaktnost peleta je vidljiva i prilikom transporta gdje se pojavljuje tek oko 0,5% drvne prašine.
prešaju iz čiste, nekontaminirane drvne piljevine, bez ikakvih kemijski vezivih sredstava s visokom toplinskom koncentracijom od oko 5 kWh/kg ili 18 MJ/kg.

imaju vrlo nizak sadržaj vlage (ispod 10%) što omogućava vrlo visoku učinkovitost sagorijevanja.
najbrže rastući sektor biogoriva
Peleti su CO2-neutralni. Peleti spadaju u obnovljive izvore energije i kod izgaranja pelet ne proizvodi stakleničke plinove kao izvor topline, te se smatra jednim od rijetkih apsolutno prirodnih, sigurnih i zdravih energenata. Kao i ostala drvna biomasa, peleti znatno manje onečišćuju zrak i okoliš jer imaju manje od dozvoljenih graničnih vrijednosti emisija CO, NOx i prašine.
cijena peleta već je godinama stabilna i neovisna o godišnjem dobu ili vremenskim uvjetima, dok su cijene tradicionalnih vrsta energenata vrlo hirovite i najčešće teško predvidive običnim građanima
trenutno grijanje na pelete daleko isplativije od prirodnog plina, lož ulja, grijanja na struju ili ukapljenog naftnog plina, a razlika u cijeni s vremenom će samo rasti!
gledano s potrošačkog aspekta, automatika sagorijevanja u pećima i kotlovima pelete stavlja u isti rang s loživim uljem ili plinom, s time da su i 40% jeftiniji. Peći se automatski pale ili gase, postižu i održavaju temperaturu koja im se zada i imaju automatsko doziranje, što im daje prednost pred grijanjem na drva ili drvene brikete.
ekološki i praktičan oblik grijanja stambenog prostora i tople vode.
ovisno o potrebama i željama kupca prelaskom na pelet početna investicija moguće je isplativa u razdoblju od samo 5 do 10 godina, a nerijetko i puno prije.
moguće ih je u kombiniranim pećima ložiti i s ogrjevnim drvom
visoki sadržaj energije, jednostavni za transport i skladištenje
peći snage do 10 KW najviše se koriste u vikendicama, stambenim prostorima, poslovnim prostorima te skladištima. Kroz vrata ložišta može se vidjeti plamen, što domu daje prekrasan ugođaj. Način rada podešava se putem digitalnih komandnih ploča koje se u pravilu nalaze u sklopu kućišta kotla, a paljenje peleta te gašenje (kada se postigne zadana temperatura) u cijelosti je automatizirano, što uz komfor pridonosi i značajnim uštedama u usporedbi s loženjem drvenim cjepanicama.
posebna prednost peleta sastoji se u smanjenoj potrebi skladištenja u odnosu na drvo.

Nedostaci…

jedina mana peleta je pepeo, no na čitavu tonu prikupi se samo pet kilograma
kod peći na pelete jedina obveza jednom tjedno očistiti pepeo, sve ostalo je automatizirano!

Isplati li se?

Ovisno o tome želi li se adaptirati postojeća peć, primjerice na loživo ulje, ili kupiti nova, cijene se kreću od oko 8000 do 25.000 kuna, a kad je u pitanju potrošnja peleta, 2 kg peleta (3,2 kn) ima energetsku vrijednost kao litra loživa ulja (6,85 kn), 1,85 kg (2,96 kn) zamjenjuje jedan prostorni metar plina (3,86 kn), a 1,6 kg (2,58 kn) energetsku vrijednost 2 kg ogrjevnog drva (2 kn).